Kandidatkinje na lokalnim izborima 2020. i 2024. u BiH

Budući da je tema nedovoljne zastupljenosti žena na mjestima predstavljanja i odlučivanja aktuelna tema neposredno prije izbora i kratko nakon njih u smislu koliko žena je kandidirano od strane stranaka za (grado)načelničke pozicije, za nositeljice kandidatskih listi ili za izvršnu vlast prilikom sastavljanja vlada nakon Općih izbora i koliko ih je u konačnici izabrano, u nastavku kratki osvrt na kandidature žena za načelničke pozicije u devet općina na području Sarajevskog kantona, kao i za nositeljice kandidatskih listi na Lokalnim izborima 2020. i 2024.

Cilj osvrta je da se pokaže da nije dovoljno prosto prebrojavanje broja kandidatkinja po političkom subjektu u smislu koliko su žena kandidirali, jer bismo na taj način one stranke i koalicije koje se razlikuju po broju kandidiranih žena, mogli smatrati rodno osviještenima, opredjeljenim za veću zastupljenost žena, odnosno poštivanje Zakona o ravnopravnosti spolova BiH. Osvrtom u nastavku želim ukazati da kandidatura žena za (grado)načelnice od strane stranke i/ili koalicije nije dovoljan pokazatelj da je stranka i/ili koalicija opredjeljena ravnopravnu zastupljenost žena na pozicijama. odnosno da je kandidaturi trebalo predhoditi analiza unutarstranačkog članstva, izborne jedinice kako bi se i žene kandidirale u onim izbornim jedinicama gdje je mandat stranke/koalicije izvjestan, ali i da same žene trebaju više znanja o izbornom zakonodavstvu, stranačkim procesima, samostalnog analiziranja izborne jedinice, pripreme i provođenja stranačke i lične kampanje, promocije i afirmacije.

Nakon svega ovoga postavlja se pitanje zašto kandidakinje pristaju na ovakav tretman od strane stranka u kojima djeluju?! Da li je posrijedi nedovoljno poznavanje Izbornog zakona, snage stranke u izbornim jedinicama u kojima ih kandiduju, nedovoljno poznavanje izborne jedinice i protukandidata kojima će biti suprostavljene i nepravilno iskumunicirana potrebna podrška za kampanju u koju se upuštaju kao kandidatkinje stranke?